Pola miliona ljudi je gladno, čeka nas neizvjesna jesen
Očekuje nas grozan period – veća glad, novi val pandemije, a mi smo jedina država u Evropi koja je uspjela da vakciniše samo tri posto stanovništva, kaže Aćimović. BiH je u svim industrijskim sektorima ovisna o uvozu, ističe Kapo
Zbog rasta cijena šećera, pšenice, kukuruza i drugih proizvoda na berzama građane BiH očekuje novi val poskupljenja, što će produbiti agoniju koja već godinama traje. Na Frankfurtskoj berzi cijena kukuruza je najviša u posljednjih desetak godina i viša je za 113 posto u odnosu na prošlu godinu. Tona pšenice u maju 2020. koštala je 185, a godinu kasnije čak 251 euro. Soja je dvostruko skuplja, a cijena šećera je za godinu porasla za 77 posto.
Iskoristiti resurse
Sve to će se, zbog cijena stočne hrane, odraziti i na cijenu mesa, tako da će novi udar na standard građana donijeti neizvjesnu jesen.
BiH je u svim industrijskim sektorima ovisna o uvozu, a i onoga što imamo dovoljno, poput vode, uvozimo u stotinama miliona. BiH je sebe dovela u situaciju da uvozi više od 80 posto žitarica, uvozimo dosta mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda i onda nam strana tržišta diktiraju. To nije potaklo naše ljude da se pokrenu ni u doba pandemije, da iskoristimo resurse i počnemo proizvoditi za sebe – kazao je Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo domaće”.
Dok se ne mobilizira domaća proizvodnja, BiH će ovisiti o svjetskim berzama, potvrđuje Marin Bago iz Udruženja potrošača “Fortuna” iz Mostara.
Odavno je primjetno da su cijene u EU niže u odnosu na BiH, posebno kod proizvoda i namirnica u svakodnevnoj upotrebi. Ako nemate svoju regulaciju i svoju proizvodnju, onda ste osuđeni na trgovački lobi, a ne možemo se pouzdati u njihovu dobru volju i poštenje. Iako imamo zakone da je ekstrazarada zabranjena, nemamo mehanizme da to provedemo u djelo – istakao je Bago.
Javne nabavke
Ekonomista Draško Aćimović i ranije je upozoravao da glad ne prijeti građanima ove zemlje, jer ona je već tu.
Prema posljednjim izvještajima, pola miliona ljudi u ovoj zemlji je gladno, a nakon novog rasta cijena taj broj će se ekstremno povećati – upozorio je Aćimović.
Podsjeća da je u vrijeme prošlogodišnjeg pada cijena goriva predlagao stvaranje što većih zaliha, koje bi se sada mogle ustupiti poljoprivrednicima, piše Avaz.ba.
Novac odlazi u tendere i dvostruko skuplje vakcine. Ovo što se krade u javnim nabavkama, treba usmjeriti u zdravstvo, poljoprivredu i pomoć stanovništvu. Ako građani ne počnu iskazivati svoje nezadovoljstvo, očekuje nas grozan period – veća glad, novi val pandemije, a jedina smo država u Evropi koja je uspjela da vakciniše samo tri posto stanovništva. Automatski ćemo imati kolaps – potcrtao je Aćimović.
Nesposobnost Vijeća ministara
Najveću odgovornost za ukupno stanje u državi ima Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, smatra Draško Aćimović, navodeći konkretne primjere neznanja i nebrige.
Oni danas, kad je car doveden do duvara, govore o sjednici Koordinacionog tijela za zaštitu i spašavanje umjesto da su dali punu podršku kad je to vodio gospodin Fahrudin Radončić – kazao je Aćimović.
Ništa nije posijano
Kapo ističe da BiH ima mogućnost da proizvede dvije trećine potrebnih količina hrane za svoje građane.
Pogledajte kad idete bilo kojim dijelom BiH resurse koji stoje na raspolaganju, a ništa nije posijano ili je u pitanju deseti dio. Imamo i radnu snagu, pa, naprimjer, u KS od oko 60.000 ljudi 20 posto je nekvalificiranih radnika. Zar se ne možemo početi baviti poljoprivredom – istakao je Kapo. Izvor: hayat.ba