Naslovnica Region Stručnjaci: “Koronavirus će ostati zauvijek s nama. Pripremite se za novo normalno”

Stručnjaci: “Koronavirus će ostati zauvijek s nama. Pripremite se za novo normalno”

52
0

Stručnjaci: “Koronavirus će ostati zauvijek s nama. Pripremite se za novo normalno”

Stručnjaci se slažu: novi koronavirus neće nigdje nestati u skorije vrijeme… Štaviše, širenje novih sojeva znači da će COVID-19 vjerojatno s nama biti zauvijek. Za borbu protiv novih sojeva virusa ljudi će možda trebati redovne vakcine, ali stručnjaci kažu da je nemoguće vakcinisati sve ljude na svijetu u jednoj godini, tako da će virus nastaviti kružiti.

Kako pandemija ulazi u drugu godinu, koronavirus je postao snažniji neprijatelj. Nekoliko mutacija koje su naučnici identificirali u brzo širećim varijantama posebno zabrinjavaju. Struka je zabrinuta da će ti sojevi biti zarazniji ili će moći, barem djelomično, izbjeći zaštitu koju nam daju i vakcine i prijašnja zaraza.

Da se razumijemo: Niko ne zna kako će se odigrati sljedeća faza pandemije. Širi li se neki novi soj već, neotkriven ili nas vreba iza ugla? Koliko će dugoročno ta cjepiva biti učinkovita? I tačno kada možemo razmišljati o povratku u škole i urede ili o ponovnom okupljanju sa starijom rodbinom? Neki od najboljih stručnjaka za zarazne bolesti u SAD-u ne žele ponuditi predviđanja.

“Prvi aksiom zarazne bolesti: Nikad ne podcjenjujte svoj patogen”, rekao je dr. Larry Corey, virolog u Centru za istraživanje raka Fred Hutchinson, za Insider.

Ipak, uprkos toj nesigurnosti, većina naučnika prihvatila je nesretnu istinu: Koronavirus će vjerojatno biti zauvijek dio naših života, iako će faza pandemije na kraju završiti. Naša najbolja nada je da se COVID pretvori u blagu bolest sličnu gripi, a ne u smrtonosnu, dugoročnu prijetnju.

Ovdje ćemo izložiti ključne faktore koji bi mogli odrediti kojim će smjerom ići pandemija. Neka od najvažnijih pitanja bez odgovora ovise o tome šta će se dalje dogoditi s novim sojevima i o tome koliko dobro cijepljenje i imunitet mogu držati korak s njima.

Četiri druga ljudska koronavirusa već su u našoj populaciji, što znači da neprestano cirkuliraju, ali ne stvaraju pandemije. Ti virusi većinom uzrokuju samo blage simptome povezane s prehladom. Naučnici su se uvijek bojali da bi se mogao pojaviti novi koronavirus koji bi bio smrtonosniji, ali i dalje vrlo prenosiv.

A, onda je došao SARS-CoV-2.

“Sigurno je reći da ga nećemo u potpunosti iskorijeniti”, rekla je dr. Becky Smith, specijalistica za zarazne bolesti u Duke Healthu. “Ima ga previše ljudi na svijetu. Previše je učinkovit u prenošenju.”

Virus je također zoonotski, što znači da može skakati između životinja i ljudi. Čak i ako bismo uspjeli iskorijeniti SARS-CoV-2 kod ljudi, životinje bi mogle ponovno prenijeti sličnu infekciju ljudima – možda s još smrtonosnijom mutacijom.

Do danas su male boginje jedina zarazna bolest koja je ikad iskorijenjena kod ljudi. Zašto? Ovaj virus nema životinjski “rezervoar”, pa se može širiti samo od čovjeka do čovjeka.

Nedavno istraživanje sugeriralo je da bi SARS-CoV-2 najvjerojatnije postao endemičan u roku od pet do 10 godina, na kraju nalik na prehladu koja zarazi ljude tokom djetinjstva. Taj scenarij ovisi o pretpostavci da će pedijatrijski slučajevi ostati blagi. No, ako nova mutacija učini virus opasnijim za djecu, mladima će možda biti potrebne injekcije koronavirusa, slično cjepivima protiv dječje paralize ili ospica. prenosi “Radiosarajevo“.

Ipak, Mike Osterholm, vodeći stručnjak za zarazne bolesti, rekao je da bi bilo gotovo nemoguće učiniti godišnje cjepivo protiv koronavirusa dostupnim svakoj osobi na Zemlji.

“Bit će s nama zauvijek”, rekao je Osterholm, direktor Centra za istraživanje i politiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Minnesota, o virusu. “On je nešto što ne možemo iskorijeniti.”

Kad su prve vakcine iz Pfizera i Moderne prošle godine odobrene za hitnu upotrebu, postojala je stvarna nada da bi pandemija mogla stati. Vakcine su bile učinkovite više od 90 posto – zapanjujuće postignuće – i pružale su silnu zaštitu protiv blagih, umjerenih i ozbiljnih simptoma. Ipak, sada je cilj vakcina nešto skromniji: smanjiti najgore ishode, spriječiti smrt i bolnički boravak.

“Vidio sam kako se izjave već mijenjaju iz ‘imat ćemo imunitet stada’ u ‘hej, imat ćemo nešto što će nas vratiti u normalu, iz perspektive da naše bolnice neće biti preopterećene’”, rekla je Deborah Fuller, mikrobiologinja i istraživačica cjepiva s Univerziteta Washington.

To je dijelom i zbog zabrinutosti zbog nove varijante, nazvane B.1.351, koja kruži Južnom Afrikom. Soj nosi deset mutacija proteina spike virusa, koji je “meta” svih vodećih vakcina. Soj P.1 koji cirkulira Brazilom ima slične zabrinjavajuće mutacije.

B.1.351 već je pokazao djelomičnu rezistenciju na Modernino cjepivo, sugerirajući da bi vakcina mogla biti manje učinkovita u prevenciji blažih bolesti uzrokovanih ovim sojem. Rani klinički rezultati iz programa cjepiva koje je vodio Johnson & Johnson, AstraZeneca i Novavax također su izrazili zabrinutost da cjepiva neće dobro funkcionirati protiv B.1.351 ili drugih sojeva sa sličnim mutacijama.

Kvaliteta ovih nalaza još uvijek je neprecizna: objavljeni su neki laboratorijski radovi koji su se izveli u petrijevim posudama (zdjelice u kojima se uzgajaju bakterije, op.pr.), ali u medicinskim časopisima nisu objavljeni rezultati testova na ljudima.

Istraživanje cjepiva tek počinje pak, čak i ako cjepiva ne rade jednako dobro protiv nekih novih sojeva koronavirusa, to “ne znači da su ta cjepiva beskorisna”, rekao je Brian Ward, medicinski službenik proizvođača cjepiva Medicago, za Insider. Cjepiva ostaju najbolje oružje čovječanstva protiv koronavirusa – i već se “ažuriraju” u pokušaju da budu ispred njega.

Moderna i Novavax idu naprijed s planovima za pojačane cjepive, skrojene kako bi zaštitile od soja B.1.351. Pfizer i J&J nadgledaju pandemiju kako bi odabrali prave sojeve za sljedeću metu.

Sve u svemu, čini se vjerojatnim da će najugroženiji ljudi u bogatim zemljama dobiti barem jednu dozu vakcine. Kompanije nisu saopćile kada bi pomoćno cjepivo moglo biti spremno, ali, ako se varijanta B.1.351 brzo proširi u SAD-u i drugdje, pomoćna cjepiva mogli bi se početi proizvoditi već krajem proljeća ili početkom ljeta, Geoffrey Porges, biotehnološki analitičar SVB Leerink-a , predviđa.

Na cjepivima sljedeće generacije radi se u desecima tvrtki za lijekove. Neki od njih imaju za cilj neutralizirati više varijanti koronavirusa, dok drugi programi počinju razvijati kombinirano cjepivo za zaštitu od gripe i COVID-19.

Hoće li se virus udaljavati od izvornih sojeva?

Moguće je da bi moćniji, zarazniji sojevi mogli “potopiti” stare verzije virusa, čineći pandemiju težom za borbu. Stručnjaci za viruse u SAD-u već predviđaju da će brzo raširena inačica B.1.1.7, prvi put otkrivena u Velikoj Britaniji, postati dominantna varijanta u Americi do ovog marta.

Ali nemoguće je predvidjeti koje će promjene virus pretrpjeti sljedeće ili što će stvarno značiti za nas. Napokon, sve mutacije ne čine viruse opasnijima.

“Možda će se virus promijeniti i postati manje zarazan”, rekao je dr. Cody Meissner, stručnjak za respiratorne viruse u Medicinskom centru Tufts. “Možda će početi uzrokovati manje ozbiljne bolesti, jer, sjetite se, virus ne želi ubiti svog domaćina.”

Druga je mogućnost da postojeće inačice budu otprilike zabrinjavajuće. Neki virolozi vjeruju da je virus, nakon što je zarazio stotine miliona ljudi, već dostigao visoku razinu kondicije, što znači da neće puno više evoluirati.

Jedno je sigurno: Najbolja obrana od novih varijanti je zaustavljanje prijenosa s osobe na osobu. Raširenija vakcinacija tome bi trebala pomoći. Ako ne cijepimo cijeli svijet, nevakcinisani će ljudi nastaviti cirkulirati virus – a virus će se, zauzvrat, mijenjati pod vlastitim uslovima.

Je li oporavak od COVID-a dovoljan da budemo imuni na nove varijante?

Još jedan zabrinjavajući par pitanja usmjeren je na prirodnu odbranu tijela protiv koronavirusa. Istraživači proučavaju koliko traje ova zaštita i bi li ljudi koji su se jednom zarazili mogli biti ranjivi na nove infekcije iz različitih sojeva.

Istraživači su otkrili da protutijela na koronavirus – proteini krvi koji štite tijelo od naknadne infekcije – nestaju u roku od nekoliko mjeseci. Ostali slojevi imuniteta mogu dulje trajati i zaštititi ljude od novih sojeva.

Bijele krvne stanice poznate kao T stanice i B stanice također “pamte strane osvajače”, često duže vremena od antitijela. Nedavno istraživanje sugeriralo je da su ljudi koji su imali COVID-19 imali robustan imunitet T-stanica i B-stanica najmanje osam mjeseci. Studija o SARS-u, koju uzrokuje sličan koronavirus, otkrila je da su ljudi koji su se oporavili imali zaštitu T-stanica 17 godina nakon infekcije.

Istraživači očekuju da će infekcije biti blaže drugi put, na temelju ponašanja drugih ljudskih koronavirusa. No, ponovno zaražena osoba i dalje može širiti virus.

Novi sojevi dodatno kompliciraju stvar, budući da većina studija imunosti na koronavirus nije uzela u obzir sojeve poput B.1.351. Nedavno istraživanje pokazalo je da su infekcije B.1.351 jednako česte među ljudima koji su se oporavili od COVID-a kao i onima koji nisu.

U najgorem slučaju, imunološki sistem kod nekih koji su imali COVID-19 uopće ne prepoznaje nove sojeve. Na primjer, studija objavljena u časopisu The Lancet u oktobru identificirala je 25-godišnjaka koji je ponovo zaražen novom varijantom koja je proizvela teže simptome od njegove prve bolesti u aprilu.

Jennie Lavine, postdoktorska istraživačica s Unvierziteta Emory, rekla je da još uvijek misli da će vodeća cjepiva protiv koronavirusa pružiti određenu zaštitu.

Kada je riječ o drugim virusima poput varicella-zoster (virusa odgovornog za vodene kozice), dodala je Smith, cjepiva su ponekad i bolja od prirodnog imuniteta. Ljudi koji dobiju cjepivo protiv vodenih kozica kao djeca imaju 20 puta manju šansu da dobiju ovaj virus kao odrasli, rekla je ona i poručila da je moguće da će ljudi cijepljeni protiv COVID-a biti bolje zaštićeni od virusa od onih koji su prethodno bili zaraženi.

Ne znamo tačno zašto i kako se nove varijante tako dobro šire, pa je osiguravanje da ljudi nose maske, distanciranje i pranje ruku kritično važno. Tretmani za COVID – posebno u ranim, blagim fazama – još su neuhvatljivi. To će možda ostati tako prilično dugo – još uvijek nemamo dobar tretman za bolesti uzrokovane mnogim drugim virusima, uključujući dječju paralizu, ospice, zaušnjake i rubeolu. Umjesto toga, oslanjamo se na cijepljenje kako bismo ih spriječili.

“Ovaj je virus nešto s čime ćemo se naučiti živjeti, baš kao i s gripom”, rekao je Meissner. “Ono što zapravo želimo učiniti je zaustaviti hospitalizacije, zaustaviti smrt.” haber.ba

Prethodni članakImala je obitelj u Njemačkoj i po dolasku su joj obećali pomoć. Kada je stigla u Njemačku nije ni slutila zapravo šta će se dogoditi…
Sljedeći članakEvo kako se u Njemačkoj kažnjava premali razmak između vozila tijekom vožnje!