Naslovnica Zanimljivosti IOM objavio koliko je novca dobio od EU za migrante u BiH...

IOM objavio koliko je novca dobio od EU za migrante u BiH i na šta je novac potrošen

44
0

IOM objavio koliko je novca dobio od EU za migrante u BiH i na šta je novac potrošen

Međunarodna organizacija za migracije u BiH (IOM) objavila je informacije o količini sredstava koje je Evropska unija dala za hitni odgovor na migrantsku krizu u BiH, koliko je novca i na šta potrošeno te koliko je ostalo do jula ove godine.

Evropska unija je od juna 2018. godine za IOM ili putem IOM-a doznačila 76.851.217 eura, a do decembra 2020. potrošeno je 51.560.327.

Do jula 2021. preostalo je 25.290.890 eura. Prema podacima IOM-a u BiH se nalazi 59.139 migranata, izbjeglica i tražilaca azila, a broj centara za smještaj tih osoba formiranih od juna 2018. je sedam, sa ukupnim odobrenim smještajnim kapacitetom od 7.830 kreveta.

Na direktnu podršku institucijama BiH utrošeno je 3.398.679 eura ili 7 posto sredstava, operativni i administrativni troškovi su iznosili 1.326.368 eura ili 2 posto, 7.047.055 eura ili 14 posto je utrošeno ne uspostavu prihvatnih centara, a najviše 39.788.225 ili 77 posto na humanitarnu pomoć.

Operativni i adminstrativni troškovi obuhvataju finansijske te troškove nabavke i administrativnog osoblja za podršku operativnim aktivnostima, te troškove ureda u Sarajevu i Bihaću.

Jednokratni troškovi za uspostavu sedam prihvatnih centara uključuju troškove početne izgradnje i obnove zgrada i prostora za smještaj i usluge, nabavku potrebne opreme za rad centara, nabavku i postavljanje kontejnera (gdje se oni koriste), uspostavu sistema vodosnabdijevanja, električne energije i odvoza otpadnih voda unutar centara.

“Konkretni primjeri obuhvataju potpunu obnovu bivšeg đačkog doma Borići, sa uspostavom sistema vodosnabdijevanja, priključka za električno napajanje, vešeraja i kuhinje; potpunu obnovu sa nabavkom potrebne opreme za vodosnabdijevanje, priključka za električno napajanje i odvoz otpadnih voda u centrima za migrante i izbjeglice u Ušivku i Blažuju, sa obnovom/izgradnjom kuhinje, trpezarije, skladišta, vešeraja i medicinske usluge.

Zatim, nabavku i postavljanje 562 kontejnera za smještaj i tuširanje/toalet u Ušivku, Blažuju, Lipi, Biri, Sedri, Borićima i Miralu. Također, nabavku 5.900 kreveta na sprat i više od 10.000 madraca i posteljine, 1.300 radijatora i grijalica, 45 industrijskih mašina za pranje i sušenje veša, i 900 IT uređaja za registraciju korisnika, pristup internetu u svim centrima i unutrašnji sistem za videonadzor u kampovima u svrhu sigurnosti kampova”, naveli su iz IOM-a.

Humanitarna pomoć, na koju je utrošeno najviše novca, podijeljena je u nekoliko kategorija.
Hrana i prehrana

Hranu u centrima priprema i dostavlja Pomozi.ba (u Kantonu Sarajevo), a Crveni križ Unsko-sanskog kantona i Grada Bihaća (u Unsko-sanskom kantonu), provedbeni partneri IOM-a.

“IOM koristi sredstva EU da plati ove organizacije i njihovo osoblje za pružene usluge i direktno nabavlja proizvode kako bi se smanjili troškovi. U ovom periodu korisnicima centara podijeljeno je više od 8,2 miliona obroka, te dodatnih 15.000 obroka i pitke vode migrantima i izbjeglicama koji spavaju van centara u improviziranim kampovima i napuštenim zgradama u Unsko-sanskom kantonu”, stoji u informaciji.

Distribucija neprehrambenih proizvoda

Neprehrambeni proizvodi su proizvodi neophodni za ličnu higijenu, poput sapuna, šampona za kosu, četkica za zube, odjeće, obuće i drugih sitnih stvari neophodnih za svakodnevni život migranata i tražilaca azila. Kako navode iz IOM-a, ovi proizvodi se po potrebi dostavljaju migrantima i izbjeglicama.

“Ovdje su obuhvaćene i vreće za spavanje, zimska odjeća i drugi proizvodi za hitne potrebe za osobe koje spavaju na otvorenom ili u improviziranim kampovima. Do sada je podijeljeno 1,6 miliona proizvoda, uključujući 11.724 pari zimskih čizama, 12.220 zimskih jakni, više od 12.000 zimskih vreća za spavanje te 25.000 zaštitnih maski za lice kao zaštita od COVID-19”, navedeno je u izvještaju.

Sklonište, higijena (voda, sanitacija i higijena) i troškovi rada

Prema izvještaju, ovo obuhvata ključne troškove za upravljanje prihvatnim centrima za migrante i izbjeglice, uključujući troškove za gorivo za grijanje, komunalne usluge, odvoz otpada, redovno održavanje, kupovinu posteljine, iznajmljivanje zgrada i šatora (gdje se oni koriste), te troškove osoblja u vezi rada i upravljanja centrima, kao i troškove zaštite i pružanja osnovnih usluga korisnicima centara (timovi IOM-a su pristuni 24/7 u svim centrima).

Sigurnost

Usluge osiguranja omogućavaju sigurno okruženje za sve korisnike centara.

“Ovim su obuhvaćeni protivpožarni alarmi, oprema za prvu pomoć, PP aparati, te troškovi vezani za privatne sigurnosne agencije koje su prisutne 24/7 u svim centrima”, naveli su iz IOM-a.

Zaštita, zdravlje i obrazovanje

Lokalne zdravstvene ustanove pružaju medicinski tretman migrantima i izbjeglicama, a te troškove plaća DRC iz EU sredstava.

“Troškovi također obuhvataju medicinski transport, njegu i zaštitu za maloljetnike bez pratnje i odvojene od porodice i porodice sa djecom, uključujući pristup osnovnom obrazovanju, sprečavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja i besplatnu pravnu pomoć za one koji traže azil u BiH”, stoji u izvještaju.

Direktna podrška bh. institucijama

U skladu sa prioritetima, koje je utvrdilo Ministarstvo sigurnosti, direktna podrška BiH institucijama za podršku upravljanju i odgovor na migrantsku i izbjegličku situaciju obuhvata, između ostalog:

– Nabavku 30 specijaliziranih vozila, vozila i kombija za Službu sa poslove sa strancima (6), Graničnu policiju BiH (6) i policiju Unsko-sanskog kantona (USK) (18);

– Finansiranje plata za 25 službenika Službe za poslove sa strancima;

– Troškove smještaja i hrane za policajce iz Republike Srpske, Granične policije i inspektore SPS-a u Zvorniku, Foči, Bijeljini, Bihaću i Trebinju;

– Podršku Graničnoj policiji i SPS-u za transport migranata (uključujući gorivo i druge vezane troškove);

– Nabavku audiovizuelnih uređaja za potrebe policije USK (dronovi, termalne kamere, kamere, …);

– Nabavku zaštitne opreme za policajce u Unsko-sanskom kantonu, uključujući nabavku 50 pari zimskih čizama, pancira za kontrolu demontracija, policijskih šljemova i čizama;

– Nabavku uniformi za SPS, nabavku spasilačkih čizama za policiju USK-a, troškove fizičke zaštite ureda SPS-a u Sarajevu, troškove iznajmljivanja ureda u Bihaću za potrebe SPS-a, nabavku IT opreme za službenike SPS-a (laptop, tableti, printeri, faks, skeneri, digitalne kamere, itd.) te nabavku ambulantnog vozila za zdravstvene vlasti Unsko-sanskog kantona.

IOM zapošljava 423 osobe, skoro svi su državljani BiH

IOM trenutno zapošljava 423 osobe u prihvatnim centrima i svojim terenskim timovima. Od tog broja, 421 je državljanin BiH, a dva nisu. Također, više od 50 posto zaposlenih je sa teritorije Unsko-sanskog kantona, dok druga velika grupa dolazi sa teritorije Kantona Sarajevo.

“Aktivnosti EU finansiranja su osigurala direktnu podršku za zapošljavanje više od 1.100 osoba u Bosni i Hercegovini, jer osim osoblja IOM-a i druge provedbene agencije, pružaoci usluga, UN partneri i DRC zapošljavaju osoblje za pružanje usluga. Na primjer, Crveni križ i Pomozi.ba zajedno zapošljavaju 170 osoba za pripremu i dostavu hrane, dok privatne sigurnosne agencije zapošljavaju u prosjeku 220 osoba mjesečno”, navode iz IOM-a.

Ukupna vrijednost usluga i kupljenih proizvoda iznosi više od 31.000.000 eura, a više od 98 posto ovih nabavki su od bh. kompanija, od čega su 85 posto lokalni ponuđači iz dva kantona u kojima se nalaze prihvatni centri za migrante i izbjeglice, tj. Kantona Sarajevo i Unsko-sanskog kantona. /Izvor:  klix.ba/cazin.net/

Prethodni članakJanša najavio mogućnost novog zatvaranja u Sloveniji
Sljedeći članakPolarni talas hladnoće širi se iznad BiH, a vrhunac se tek očekuje: Meteoalarm upaljen za cijelu zemlju